Otkrijte pravu simboliku Uskrsa, značenje čuvarkuće i odgovore na najčešća verovanja – otac Predrag Popović objašnjava sve nedoumice.
Uskrs, ili Vaskrs, bez obzira na naziv, predstavlja najvažniji hrišćanski praznik, posvećen stradanju i vaskrsenju Isusa Hrista. U svakom kraju proslavlja se na drugačiji način, ali jedno ostaje zajedničko – farbanje jaja kao večni simbol novog života i nade.
U susret prazniku, otac Predrag Popović govori o verovanjima, zabludama i značaju običaja koji prate najveći dan hrišćanske vere.
Uskrs – dan koji slavi pobedu života nad smrću
Ove godine svi hrišćani, bez obzira na denominaciju, obeležavaju Uskrs istog dana. Veliki petak, Velika subota i Uskrs čine poslednje dane uskršnjeg posta i krunu duhovne pripreme. Otac Predrag naglašava da pravi smisao praznika ne leži samo u običajima, već u razumevanju poruke koju praznik nosi.
„Ko zaista oseti suštinu praznika, taj se neće buniti. Deca su nam najbolji primer – oni Uskrs prihvataju srcem, dok odrasli često traže objašnjenja i preispituju običaje“, poručuje otac Predrag.
Dodaje da su neki običaji vekovima pročišćavani kroz crkvenu praksu – loši su odbacivani, a dobri zadržani ili preoblikovani u skladu sa hrišćanskom simbolikom.
Farbanje jaja – simbol vere, a ne sujeverja
Jedan od najprepoznatljivijih običaja Uskrsa jeste farbanje jaja. Iako se mnogi pitaju da li određene boje, tehnike ili situacije imaju posebno značenje, otac Predrag ističe da smisao leži u simbolici, a ne u praznoverju.
“Ako znamo zašto Hristos strada i vaskrsava, onda je farbanje jaja izraz naše vere, a ne greh. Problem nastaje kada običaje poštujemo bez razumevanja – tada sve postaje folklor“, objašnjava otac i dodaje:
“Crkva je vekovima pročešljavala običaje i na one loše skretala pažnju da se ne rade, a na dobre da se poštuju. Neke paganske je i hristijanizovala, odnosno dala im novi smisao. Kod nas je to išlo malo teže, jer smo se mi kroz celu istoriju bavili egzistencijom i kako uopšte preživeti kao narod, a ne teologijom. Prilično smo nepismeni bili, i sada smo, kako gramatički, jezički, tako i kulturno i duhovno. Trebaće mnogo vremena da sve dođe na svoje, ako ikad i dođe.”
Najčešća pitanja koja vernici postavljaju odnose se na potencijalnu „simboliku“ razbijenog jajeta, farbanja u vreme žalosti ili boje koje se „smeju“ koristiti – sve to proizilazi iz neznanja, kaže otac, i ističe potrebu za većim razumevanjem suštine praznika.
“Ako poštujemo običaje bez ikakvog smisla i saznanja o tome šta predstavljaju, onda nam je i to na osudu, jer to nije izraz vere, već običan folklor na nivou sujeverja. Upravo zato mnogi ljudi i postavljaju pitanja iz straha. Recimo: “Šta ako se prvo jaje polomi? Šta to znači?”, ili: “Da li valja da se farbaju jaja ako je neko umro iz kuće i koje boje?”… Razna pitanja koja potiču od nerazumevanja značaja farbanja jaja. Na tome treba raditi. Na shvatanju praznika. Mnogi će postiti na Veliki petak, a da ne znaju što gladuju taj dan”.
Šta raditi sa čuvarkućom od prošlog Uskrsa?
Posebno mesto u uskršnjoj simbolici zauzima tzv. čuvarkuća – prvo ofarbano jaje koje se čuva tokom cele godine. Otac Predrag je upoređuje sa „prirodnom ikonom“ Belog anđela koji svedoči o praznom Hristovom grobu.
„Staro jaje se zakopava u dvorište ili saksiju, jer priroda pripada prirodi. Tako započinjemo novi ciklus – u iščekivanju novog Vaskrsenja, kako Hristovog, tako i našeg“, zaključuje on.
Izvor: Kurir.rs